VAŠINGTON, Kina je sedmu godinu zaredom najveći proizvođač zlata, a slijede Autralija, Rusija i SAD. Proizvodnja zlata povećana je za više od 12 odsto, a stručnjaci to dovode u vezu sa razvojem resursne baze.
Godina 2013, u pogledu rasta proizvodnje, bila je izuzetno uspješna, ali za prosječne cijene zlata – veoma teška.
Došlo je do pada cijena, a disperzija proizvodnje bila je veoma velika.
Neki proizvođači su zbog oštrog pada cijena imali probleme. Veliki rudnici u Čileu, Peruu i Južnoafričkoj Republici zatvoreni su zbog nerentabilnosti.
Optimisti gledaju prema Aziji. Tamo se sa padom svjetskih cijena žutog metala javio pravi “bum” u potražnji zlata.
Indija i Kina su, uz svoju proizvodnju, kupovale i poluge iz Evrope i Sjeverne Amerike.
Ova tendencija za eksperte je već označila veliki prekret u tokovima zlata ka Aziji.
Postoji mišljenje da je upravo ova tendencija zaustavila pad cijena zlata na svjetskim berzama.
Drugi razlog je taj što su svjetske zalihe sve manje. Tokom posljednjih nekoliko decenija u svijetu nije otvoreno ni jedno veliko nalazište.
Tokom posljednjih 20 godina, došlo je do dramatičnog pada prosječnog sadražaja zlata u rudi u novootrkivenim nalazištima. Nivo od grama na tonu postao je opšteprihvaćen u svijetu u tom smislu. Ruda je vrlo siromašna.
To znači da u dugoročnoj perspektivi tržište očekuje pad potražnje,a kao posljedica javiće se rast cijene zlata.
Sve će to dovesti do toga da će zlato, kao i ranije, ostati pouzdano sredstvo finansijskih uloga – navode eksperti.
