BANJALUKA, Glavni republički inspektor rada Čedo Risović ističe da isplatu dijela plate “na ruke” inspektori mogu utvrditi samo ukoliko poslodavac to učini – u prisustvu inspektora.
Radnici zbog straha od gubitka posla najčešće ne prijavljuju ovakve isplate, zbog kojih trpi i država, jer gubi poreze na taj dio novca.
“Zabilježili smo slučajeve da poslodavci odjavljuju obavljanje djelatnosti kod nadležnih organa, a i dalje nastavljaju sa radom, te tako u potpunosti prelaze u ‘sivu ekonomiju”, navodi Risović.
On naglašava da se za rješavanje ovakvih slučajeva na radnom mjestu moraju angažovati i drugi nadležni organi – od zakonodavnih, preko izvršnih do sudskih, kako na republičkom tako i na lokalnom nivou, jer ih inspekcija, kao kontrolni organ, kažnjavanjem poslodavaca neće trajno riješiti.
Prema njegovim riječima, inspektorima rad otežava i to što pojedine oblasti nisu potpuno pokrivene propisima, što se ne odnosi samo na Zakon o radu, pa je zakone potrebno usaglasiti i, ukoliko postoji potreba, korigovati ili pojedine oblasti urediti podzakonskim aktima.
“Na primjer, za knjigu satnice – ‘šihtaricu’ nije propisan obrazac i događa se da poslodavci vode dvojne evidencije o prisustvu radnika na radu, tako da je teško utvrditi stvarno stanje, a radnici ne žele da daju izjavu da rade prekovremeno, jer strahuju od otkaza”, ukazuje Risović.
Tu je i problem sa zakonskom odredbom da poslodavci nakon pet dana od dana zaključenja ugovora o radu mogu prijaviti radnika na obavezne vidove osiguranja.
“U praksi to dovodi do zloupotreba, gdje neki poslodavci, u trenutku kontrole, tvrde da je radnik počeo sa radom prije nekoliko dana i tek onda u ostavljenom roku regulišu radni status radnika”, precizira Risović.
Inspektori su, istražujući “rad na crno”, tokom 2013. godine zatekli 13.900 radnika, od čega 569 radnika nije imalo zaključen ugovor o radu sa poslodavcem, niti su bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
Prema riječima glavnog republičkog inspektora rada, angažovanje radnika “na crno” najčešće je prisutno u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima.
Kontrole zaključivanja ugovora o radu i prijave na obavezne vidove osiguranja vrše se kod subjekata kontrole u svim smjenama u radne dane i dane vikenda.
Republička inspekcija rada je 2013. obavila više od 6.100 kontrola i u 34 odsto slučajeva utvrdila nepravilnosti koje su se najčešće odnosile na rokove isplate plata, visinu i obračun plata i naknada plata, zatim na zaključivanje i primjenu ugovora o radu, otkaz ugovora o radu, utvrđivanje otkaznog roka i prava na otpremninu, radno vrijeme…
“U oblasti zaštite na radu nepravilnosti su se najčešće odnosile na propuste u pogledu organizacije i provođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljenost radnika, te propuste u pridržavanju i provođenju tehničkih normi zaštite na radu”, napominje Risović.
Zbog toga je, kaže glavni republički inspektor rada, poslodavcima izrečeno 1.747 mjera za otklanjanje nepravilnosti.
Risović navodi da je izdato 800 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 1.118.000 KM, a nadležnim sudovima je podnesen 71 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Srna
