SARAJEVO, Pokrivenost uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u BiH izvozom u periodu od jula do kraja septembra 2013. godine iznosila je 25,66 odsto i poboljšana je u odnosu na isti period 2012. godine, navodi se u analizi koju je danas usvojio Savjet ministara BiH.
Savjet ministara usvojio je, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Sveobuhvatnu analizu trgovine poljoprivrednim i prerađenim poljoprivrednim proizvodima sa EU u periodu od 90 dana, s posebnim osvrtom na Hrvatsku nakon sticanja punopravnog članstva.
Prema ovoj analizi, ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda od jula do kraja septembra 2013. godine iznosio je 173,41 miliona KM, dok je ukupan uvoz iznosio 675,91 miliona KM.
Dok je ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda u periodu juli – septembar 2013. godine imao pad od 10,34 odsto, izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU je rastao po stopi od 37,13 odsto, što je posljedica ulaska Hrvatske u EU, navodi se u saopštenju iz Savjeta ministara.
Istovremeno je rastao i uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU u BiH, ali po nižoj stopi rasta u poređenju sa stopom rasta izvoza od 8,69 odsto.
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku u periodu od jula do septembra prošle godine iznosio je 39,77 miliona KM i imao je pad od 39,34 odsto u odnosu na 2012. godinu, što je posljedica ulaska Hrvatske u EU i nemogućnosti izvoza proizvoda životinjskog porijekla, ističe se u saopštenju.
Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske u BiH iznosio 119,52 miliona KM i manji je za 45,26 odsto u odnosu na isti period 2012. godine.
Ministri su usvojili i Informaciju o spoljnotrgovinskoj razmjeni, trendovima proizvodnje, nivoima cijena i snabdjevenosti tržišta BiH mlijekom, kao najvažnijim i najosjetljivijim proizvodom za domaću proizvodnju, u periodu od 90 dana nakon ulaska Hrvatske u EU.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dostaviće ovu analizu i informaciju Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Na današnjoj sjednici razmotren je Pregled realizacije zaključaka Savjeta ministara BiH za periodu od 1. januara do 30. juna 2013. godine, u kojem se navodi da su od ukupno 252 zaključka realizovana 203 ili 81 odsto, dok je nerealizovano 49 zaključaka.
Zadužena su ministarstva i druge institucije koje nisu u cijelosti realizovale zaključke Savjeta ministara da ih bez daljeg odlaganja u cijelosti provedu, te da ubrzaju aktivnosti za zaključke čija realizacija zahtijeva duži period ili saradnju sa drugim institucijama.
Zaključeno je da i ubuduće realizacija zaključaka Savjeta ministara treba da bude prioritet svih ministarstava i drugih institucija.
Savjet ministara BiH prihvatio je inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o zajmu između OFID-a /OPEC Fonda za međunarodni razvoj/ i BiH za projekt “Koridor Pet ce – poddionica Klopče – Donja Gračanica”, za komponente A i B.
Ukupna vrijednost ovog projekta je 116 miliona evra, a izgradnja će biti finansirana kreditnim sredstvima OFID-a u iznosu od 60 miliona evra, a ostalih 56 miliona evra Javno preduzeće “Autoceste” obezbijediće iz drugih kreditnih angažmana ili iz vlastitih izvora.
Riječ je o poddionici koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Drivuša – Klopče, koja predstavlja nastavak izgrađenog autoputa Jošanica – Drivuša, a ukupna vrijednost ovog projekta je 116 miliona evra.
Savjet ministara BiH podržao je inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o kreditu između Saudijskog fonda za razvoj BiH za projekat “Razvoj infrastrukture u Goraždu”.
Savjet ministara BiH podržao je inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o zajmu i projektu između KfV-a i BiH u iznosu od 30 miliona evra za izgradnju Hidroelektrane /HE/ “Janjići”.
Projekat će biti finansiran kreditom u vrijednosti od 30 miliona evra, s rokom otplate od 15 godina i grejs-periodom od četiri godine.
HE “Janjići” gradiće se na rijeci Bosni na području Zenice, a kapacitet će biti 13,3 megavata, čime se stiču uslovi za dobijanje dodatnih 68 gigavat časova električne energije godišnje. Srna
