PARIZ, Francuski Senat usvojio je novi zakon koji će u velikoj mjeri proširiti ovlašćenja vlade za nadzor telefonskih komunikacija i interneta kao protivmjera masovnom američkom špijuniranju evropskih građana.
Kompanije Google, Microsoft i Facebook, operateri za telekomunikacije, udruženje poslodavca (MEDEF) i sama francuska agencija za zaštitu podataka Cnil oštro su se usprotivile novom zakonu, koji je u utorak odobren u Senatu, koji će stupiti na snagu ako ga potpiše francuski predsjednik Fransoa Oland, prenio je Rojters.
Zakonom se daju veća ovlašćenja za prikupljanje digitalnih informacija, koja su do sada bila ograničena na obavještajne agencije, na ministarstva obrane, unutrašnjih poslova i finansija.
Osim borbe protiv terorizma, informacije će moći da se prikupljaju na osnovu zaštite nacionalne bezbjednosti, borbe protiv organiziranog kriminala.
Mjera, uključena u zakon o vojnom budžetu za narednih pet godina, dopušta pristup ne samo podacima o telefonskom i internet saobraćaju isporučioca internetskih usluga nego i sadržaju, uključujući veb hosting. Mjera dopušta i praćenje u realnom vremenu lokacije mobilnih telefona. Mjere koje su do sada bile privremenog karaktera u sklopu borbe protiv terorizma postaće odsada trajne.
Informacije se mogu tražiti bez prethodnog sudskog odobrenja, što je do sada bilo potrebno. Predviđa se ipak post facto monitoring nacionalnih nadzornih tijela. Vlada tvrdi da je zakon potreban jer jača zaštitu građanskih prava.
Ministarka za digitalna pitanja Fler Peleren istakla je na tviteru da zakon “jača demokratski nadzor obavještajnih djelatnosti“ i da će iduće godine biti zaokružen “velikim digitalnim zakonom” koji će ukljućivati jamstva za građanska prava.
“Mislim da idemo prema ravnoteži između operativne djelotvornosti i poštovanja sloboda“, rekao je ministar obrane Žan-Iv le Drian u parlamentu.
Protivnici zakona upozoravaju da je preširok i da krši pravo na privatnost. Za otpočičanje procedure ocjene ustavnosti ovog zakona potrebna je podrška 60 senatora ili 60 zastupnika donjeg doma pre nego što zakon potpiše predsjednik, koji to treba da učini u roku 15 dana od njegovog usvajanja.
Žil Babine, francuski predstavnik u Odboru za promociju digitalnog razvoja u EU, rekao je za poslovni dnevnik Eko da zakon daje vladi daleko široka ovlašćenja za nadzor od onog za koji se optužuje američku Nacionalnu bezbednosnu agenciju (NSA).
“Kritikovali smo PRISM, ali mi idemo mnogo dalje. Uvodimo državu stalnog nadzora“, rekao je Babine, prenose agencije.
