BANJALUKA, BiH uvozi više od 65 odsto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba.
To stoji u UNDP-ovom Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za ovu godinu, u kojem se takođe navodi da su mlijeko i meso glavni poljoprivredni proizvodi BiH, a proizvode se uglavnom na malim privatnim farmama.
U izradi ovog izvještaja, između ostalih, učestvovala je i Gordana Rokvić, docent doktor sa Poljoprivrednog fakulteta Banjalučkog univerziteta, koja ističe da je uočljivo da je BiH uvozno ovisna.
“Ovaj podatak ne ide u prilog ostvarivanju jednog od osnovnih strateških ciljeva razvoja bilo koje zemlje, pa tako i BiH, a to je postizanje prehrambene sigurnosti”, naglašava Rokvićeva.
Ipak, kako ona ističe, BiH nije uvozno ovisna kada je riječ o svim prehrambenim proizvodima, tako da, kako pojašnjava, RS zadovoljava vlastite potrebe u proizvodnji mlijeka (više od 100 odsto), te u proizvodnji jaja, pilećeg mesa i jabuka, sa više od 90 odsto.
“Takođe, analize pokazuju da je rast proizvodnje u oblasti voćarstva i povrtarstva, te proizvodnje pojedinih vrsta mesa izuzetno veliki, te da stope rasta proizvodnje navedenih proizvoda premašuju pojedine razvijene zemlje”, kaže Rokvićeva.
Poljoprivrednici su i te kako razočarani zbog statistike koja pokazuje da je bh. proizvodnja, uopšteno gledano, na koljenima, a vlast optužuju da ne čini dovoljno kako bi se stanje popravilo.
“BiH čini sve kako bi se domaća proizvodnja potpuno ugasila i otvorio se prostor za određene uvozničke lobije, koji onda profit dijele sa dvadesetak ljudi koji kontroliraju ove procese”, kritikuje Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Pejić vjeruje da je tačan podatak prema kojem uvozimo više od 65 odsto hrane koja nam treba, te naglašava da i te kako imamo ljude koji bi željeli da se bave poljoprivrednom proizvodnjom kada bi im država za to obezbijedila kvalitetne uslove.
“Ranije analize pokazale su da BiH raspolaže sa oko 2,25 miliona hektara obradive površine, od čega se obrađuje samo oko 25 odsto. Dakle, uz toliko nezaposlenih ljudi u BiH i tako ogroman resurs, imamo fantastičnu priliku, a da bismo je iskoristili, treba da postoji volja vlasti”, zaključuje Pejić.
Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju Privredne komore RS, smatra da se, imajući u vidu raspoloživost resursa i kapaciteta proizvodnje, potrebe za hranom mogu podmirivati u znatno većem procentu.
“Jedna od pretpostavki je da se urade zahtjevi potrošača, to jest potrebe prema asortimanu i kvalitetu proizvoda, kako bi proizvođači znali bar za period od pet godina šta da proizvode sa stanovišta potreba”, pojašnjava Stevanović.
Inače, u spomenutom izvještaju navodi se i da mljekarstvo dominira u poljoprivrednoj proizvodnji, a stočarstvo daje skoro 60 odsto BDP-a od poljoprivrede. Ostali važni poljoprivredni proizvodi BiH su pšenica, kukuruz, soja i duvan.
U izvještaju takođe stoji i da bi poljoprivredni prinosi mogli biti znatno povećani kako bi se zadovoljio veći dio potreba BiH za hranom i povećao izvoz, ali, kako se navodi, pravi izazov leži u strukturi poljoprivrednih gazdinstava. Nezavisne novine
