VAŠINGTON, Specijalni program za smanjivanje broja gladnih u svijetu, koji funkcioniše skoro 25 godina, nije dao opipljive rezultate – prema posljednjim podacima čak 850 miliona ljudi svakodnevno pati zbog neuhranjenosti.
Siromašne države su postale zavisne od globalnih finansijskih struktura, što vodi ka još većoj unutrašnjoj degradaciji. Rast ekstremističke i terorističke aktivnosti posljedice su ove neuspjele strategije, smatraju eksperti.
Analitičari upozoravaju da je gladnim ljudima lakše upravljati. U savremenom svijetu mnogi su počeli da zaboravljaju da je hrana, zapravo, oružje.
Svjetska banka daje kredit državi koja bi trebalo da kupuje hranu. Onda korumpirani režimi počinju da raspodjeljuju tu pomoć. Hrane nema za sve, a dug se uvećava.
Na prvi pogled, ova priča liči na teoriju zavjere. Tim prije što je Svjetska banka, zapravo, međunarodna organizacija.
Ipak, ona je formirana na inicijativu SAD koje nastavljaju da utiču na donošenje odluka unutar banke – tvrde kritičari sadašnje strategije za suzbijanje gladi.
Oni kažu da u borbi protiv gladi Vašington ima svoj recept. Klasični primjer je situacija sa početka 20. vijeka, kada su siromašne latinoameričke države stradale od gladi, a “dobri” američki susjedi im pomagali. To se završilo ogromnim dugom krajem 70-tih godina prošlog vijeka.
Danas čak 80 država svijeta ne može da obezbijedi hranu. To su prvenstveno afričke zemlje, a na listi su i Avganistan, Mongolija, Sjeverna Koreja – navodi “Glas Rusije”.
