BEOGRAD, Beogradski ekonomski analitičar Goran Nikolić smatra da slanje milion ljudi na prinudni odmor u SAD ne znači ekonomski krah te zemlje i ističe da je za američku, ali i svjetsku ekonomiju mnogo opasniji 17. oktobar, kada će američki javni dug dostići 16.700 milijardi dolara?!
On upozorava da će tada limit zaduživanja Amerike probiti njihov bruto društveni proizvod /BDP/ i dogodiće se, prvi put u istoriji, da Amerika nema gotovine i neće biti u stanju da plaća prispjele obaveze.
“Ako se unutar Amerike ne postigne sporazum o tome, onda bi došli u situaciju da ne mogu više da štampaju pare za isplaćivanje kamata, odnosno dugova“, objašnjava Nikolić, saradnik u Institutu za evropske studije u Beogradu.
On ocjenjuje da bi u tom slučaju svjetske berze osjetile jak udar, posebno američke, što je opasan momenat, jer će tog dana javni dug Amerike dostići 16.700 milijardi dolara.
“To je nivo njihovog BDP-a. Preko tog nivoa oni moraju da dobiju dozvolu oba doma i senata i predstavničkog doma da nastave dalje. Kako sada stvari stoje, republikanci bi mogli da ih blokiraju, mada ja mislim da neće, jer bi to bilo previše“, naglašava Nikolić i podsjeća da Amerikanci duguju silne pare Kini, ali da vjeruje da će se naći neki kompromis.
Što se tiče prekida finansiranja i slanja oko milion administrativnih službenika na odmor, Nikolić smatra da to nije ništa specijalno i da se to dešava već 20. put u Americi u toku posljednjih sto godina.
“To nema ekonomske efekte, jer njihove berze dobro stoje i dalje, dolar nije ništa bitnije oslabio i nema većih implikacija na svjetsku ekonomiju“, rekao je Nikolić.
Nikolić ističe da Amerika već odavno ekonomski pada, dok Kina raste strahovito brzo, te da je ovo je prva godina u modernoj istoriji svijeta kada će zemlje u razvoju zajedno imati veći BDP od razvijenih zemalja.
On ne misli da će SAD izlaz iz svoje ekonomske krize naći u nekoj vojnoj intervenciji, te da je Obama shvatio da to nije interes Amerike, jer je ona imala strahovito velike troškove u prethodnim ratovima koje je vodila.
“Eksplozivan” rast američkog javnog duga je, između ostalog, posljedica svjetske finansijske krize, koja je počela 2008. i već je 2011. godine premašio nivo američkog BDP za 15,14 milijardi dolara – smatraju ekonomisti.
Svi pokazatelji govore da je dug progresivno rastao u protekle dvije godine i 2013. godine ukupni javni dug popeo se na nezamislivih 16,7 triliona dolara.
Prema trenutnoj prognozi američkih federalnih rezervi, u 2014. godini sa budžetom na nivou prošlogodišnjeg neće biti moguće isplatiti obaveze države prema povjeriocima. Srna
