BEOGRAD, Peta krizna godina za potrošače u Srbiji protiče u znaku i velike besparice i velikog odricanja.
Dramatično opada potrošnja, čak i osnovnih namirnica koje se svakodnevno nalaze u korpi. Pod pritiskom krize mnogi su prinuđeni da štede i na hrani, što je desetkovalo prodaju u prehrambenim trgovinama. Pazari se, žale se trgovci, najosnovnije – hljeb, mlijeko, jaja, povrće, meso, kafa. Ostale namirnice sada se smatraju luksuzom.
Život u Srbije danas je, prema statističarima, skuplji 30 odsto nego prije pet godina. Ali, subjektivni osjećaj govori da za iste pare građani mogu daleko manje namirnica da priušte. Istraživanja pokazuju da četvrtina potrošača meso kupuje povremeno, da je 28 odsto znatno smanjilo kupljene količine (ne navode za koliko) i da je 15 odsto njih počelo da kupuje isključivo na akcijskim sniženjima.
Mesari ukazuju da im je od početka godine promet opao za oko 20 odsto. Meso koje se kupovalo na kilogram sada se uzima po 300 grama, pazare se jeftinije kategorije i iznutrice, a od prerađevina uglavnom parizer. Slabije se kupuju sirevi, pavlaka, namazi. A, između 10 i 15 odsto pala je potrošnje mlijeka i jogurta, što ukazuje da mnogi potrošači nemaju ove osnovne namirnice svaki dan na trpezi. Za 10 odsto pala je i prodaja voća i povrća. Za oko pet odsto smanjena je i prodaja – hljeba, što pekari pravdaju i racionalnijom potrošnjom prema toj namirnici.
– Pad kupovne moći u ovoj godini je više nego očigledan – kaže za „Novosti“ Olivera Ćirković, PR menadžer „Univereskporta“. – Potrošači i dalje kupuju osnovne životne namirnice, dok sve ostale kategorije hrane u prodaji postaju „niskoobrtne“. Takođe, u ukupnoj prodaji primjetan je stalni rast procentualnog učešća akcijskih artikala, kao i prodaje privatnih robnih marki.
Statistika prikazuje da je na mjesečnom nivou opala prodaja hrane za 6,2 odsto.
– To je posebno upozoravajuće, jer je hrana kod nas skuplja od mnogih zemalja u svijetu – kaže za „Novosti“ ekonomista Vladana Hamović. – Podaci za prošli mjesec govore da prosječna plata iznosi oko 44.000 dinara, da rast potrošačkih cijena iznosi 8,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, da je promet u trgovini na malo realno opao za šest odsto, a stopa nezaposlenosti je 24 odsto. Takvi podaci svakako nisu stimulišući za kretanje kupovne moći građana.
Sve komplikuje i činjenica, ukazuje Hamovićeva, da su mnogi su ušli u kredite, a sada ne znaju kako da ih otplaćuju.
– Završava se peta krizna godina u Srbiji, ali nema ni na vidiku realnih izgleda da se u dogledno vrijeme zaustavi pad potrošnje i da ona počene da raste – kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača. – Naprotiv, raste broj nezaposlenih, plate realno padaju i sve su neredovnije isplate, cijene stalno rastu i to je siguran „recept“ za dalja odricanje potrošača i pad prometa u trgovinama.
Frižider kao luksuz
Manje para ostaje i za kupovinu kućnih aparata, pa je za godinu dana zabilježen pad prodaje između 20 i 25 odsto. To što se manje kupuje nakit, skupa garderoba, kozmetika, u ovim uslovima i ne čudi. – Sasvim je jasno da više nema mjesta nikakvom „luksuzu“, koji podrazumijeva i odlazak na razna putovanja, u pozorišta, restorane, kupovinu knjiga i slično – kaže Vladana Hamović. – Dakle, onom što se smatra uobičajenim u zemljama sa izgrađenim standardom. Novosti
