BEOGRAD, Devizni kurs u Srbiji često reaguje ne samo na ekonomske potrese, već i na političke promjene.
Ovoga puta to nije slučaj. Razlog je to što građani sve više vjeruju centralnoj banci i namjeri guvernera da NBS, kao što bi trebalo da rade i druge državne institucije, mijenja odnos prema vlasti i polaže račun upravo građanima. Takođe, utisak je i da su učesnici na finansijskom tržištu prepoznali volju Vlade da rekonstrukcijom unaprijedi trenutni ambijent u Srbiji i da zaokruži stvaranja stabilnog okruženja za poslovanje i ulaganje.
Ovako guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković odgovara na pitanje – da li su se velike promjene u Vladi odrazile na stabilnost finansijskog tržišta i ekonomije.
* Je li dobro što će u Vladi biti razdvojeni resori privrede i finansija?
– Svaka odluka Vlade koja će doprinijeti što bržem ostvarenju našeg zajedničkog cilja – boljeg života građana Srbije, za mene je dobra odluka. A dobra i produktivna saradnja s Vladom bila je i ostaje izuzetno važna.
* Hoće li Lazar Krstić moći da se snađe na čelu Ministarstva finansija?
– Zaista mi je drago što se gospodin Krstić sa 29 godina vratio u Srbiju i prihvatio tako veliki izazov. Nakon našeg prvog susreta stekla sam utisak da je maksimalno posvećen znanju i učenju i da ima sve predispozicije da, uz podršku koju ima, bude dobar čuvar državne kase. A tu kasu treba puniti realnim i stalnim prihodima, a ne pretežno zaduživanjem. To što ima 29 godina je prednost. To je dovoljno godina da čovjek stekne čvrstinu i odlučnost da donosi hrabre i promišljene odluke.
* Zašto tvrdite da nam je potreban aranžman sa MMF, iako su stabilne devizne rezerve?
– Imamo devizne rezerve koje su na nivou od 10,7 milijardi evra, i to je mnogo više od onoga što se smatra potrebnim. Ali isto tako je tačno da nam je neophodan aranžman sa MMF, ne zbog novca, već zbog toga što je zemlji potreban dobar savjetnik i kontrolor, čije će mišljenje o nama kao državi u kojoj Vlada i NBS dobro rade, dijeliti i druge međunarodne institucije. A od ocjena tih međunarodnih institucija zavise i odluke investitora koji će ulagati u svoje poslove u Srbiji.
* Hoćete li uspjeti da zadržite stabilnost kursa dinara?
– Dovoljno dugoročna stabilnost je cilj kojem moraju biti prilagođena sva naša nastojanja. S obzirom na ranjivost ekonomije i njenu potrebu za strukturnim promjenama, kretanje deviznog kursa je izuzetno važno, jer treba da doprinese ekonomskoj stabilnosti. I to je jedna od stvari zbog kojih je važan aranžman sa MMF. Devizno tržište jeste stabilno, ali nam je značajna njihova tehnička i savjetodavna pomoć u sprovođenju strukturnih reformi koje su preduslov i garancija da imamo stabilnu valutu, nisku inflaciju i održiv ekonomski rast.
Takođe, jedan od mojih prioriteta i najvećih izazova u narednom periodu biće obezbjeđivanje uvida u sve elemente monetarne mase, odnosno deviznih sredstava koja mogu da utiču na vrijednost kursa, a preko toga i na vrijednost inflacije.
* Šta konkretno znači najava da ćete staviti pod nadzor sve tokove deviza za koje kažete da nisu ni na sivom, ni na crnom tržištu? O kolikim sumama je riječ?
– Radi se o sumama dovoljno velikim da, ukoliko nisu sistemski kontrolisane, mogu ozbiljno uticati na stabilnost kursa i deviznog tržišta uopšte. Mislim da su svi svjesni tendencije da vremena, u kojima je pojedinačni interes bio iznad opšteg ili bolje reći na račun opšteg, ostanu iza nas. Od najvećeg je značaja da se vratimo idejama korisnosti, stabilnosti i realnog rasta. Ne može lažno bankarstvo da zamijeni bankarstvo koje mora da se zasniva na stvarnim izvorima stabilnosti i stvaranja kapitala. Mnogi su smetnuli s uma da krediti postoje zbog praktičnih potreba građana. Najveći broj banaka uvažava tu činjenicu, ali ima i onih kojima je kreditiranje privrede i građana dosadan i mukotrpan posao.
* Mislite li da je dinar precjenjen, ako se posmatra trenutno stanje u privredi i ekonomiji?
– Mislim da je važno da je dinar stabilan. Sve definicije, teorije i funkcije realnog kursa u Srbiji su izvitoperene. I ocjene o tome zavise od toga da li procjenjujete njegov uticaj na inflaciju ili na platni bilans. Ali, da li treba Fridmanovu definiciju da je „nestabilnost kurseva simptom nestabilnosti u dubini ekonomske strukture“ da dokazujemo dozvoljavajući da ta nestabilnost bude kreirana od onih kojima je profit jedini zakon?
A mali je broj onih koji govore da fiskalna konsolidacija, iako neophodna nije dovoljna. Stabilne javne finansije su krov stabilnog sistema koji je temelj. Ali dok ne stvorimo stabilan temelj, zasnovan na proizvodnji i na stvarnim troškovima proizvodnje, ali i održivim socijalnim i ekološkim troškovima, moramo ozbiljno i sa mjerljivim rezultatima da radimo na fiskalnoj konsolidaciji.
* Hoće li se avgustovsko poskupljenje struje odraziti na inflaciju?
– Inflacija je na silaznoj putanji, njena prosječna mjesečna stopa je na nivou od 0,2 odsto i, kao što smo najvili, ona će do oktobra biti vraćena u ciljane okvire od četiri odsto plus-minus 1,5 odsto. Avgustovsko poskupljenje struje nije nešto na šta nismo računali u našim projekcijama.
* Ima li pomaka oko vašeg zahtjeva da povećanje cijena bude plansko i predvidivo za sve?
– Činjenica da nas poskupljenje struje nije iznenadilo govori u prilog tome. Naravno da svi zajedno moramo da radimo na tome da stvorimo predvidiv i stabilan ambijent u Srbiji u svakom smislu. Kada postoji volja i kada se ulaže napor da se neki cilj ostvari, efekti tog rada poslije izvjesnog vremena moraju postati vidljivi.
Dolaze dvije strane banke
*Dokle se stiglo u pregovorima sa dvijema inostranim bankama, koje su zainteresovane za ulazak na srpsko tržište?
– Uslovi, kriterijumi i procedure za ulazak banaka na srpsko tržište su precizno regulisani i definisani i NBS postupa isključivo u skladu sa njima. Očekujemo da se razgovori uskoro okončaju podnošenjem zvaničnih zahtjeva za dobijanje preliminarnog odobrenja za osnivanje banke.
Zašto nis ne ulaže u državu?
* Koji su još pritisci na kurs?
– Kao jedan od razloga zabilježena je i isplata dividendi NIS. Zanimljivo je da je NBS uplatila u budžet Srbije tri milijarde dinara, a NIS 3,7 milijardi.
Za isplatu dividendi ostalim akcionarima kupovali su devize. Postavlja se logično pitanje – zar ni NIS nema interes da ostatak zarađenog profita investira u svoj posao u ovoj zemlji? Novosti
