BANJALUKA, Strategijom razvoja Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske u periodu 2013–2015. godina potrebno je optimalno projektovati sva tri segmenta revizije – finansijsku, reviziju učinka i reviziju usklađenosti, te obezbijediti uslove za jačanje ove institucije, rečeno je na stručnoj raspravi o Nacrtu ovog dokumenta.
Glavni revizor Duško Šnjegota rekao je da se Strategijom nastoji omogućiti provođenje barem pet revizija učinka, dok se u reviziji usklađenosti pokazuje mnogo više problema u odnosu na reviziju finansijskih izvještaja, zbog čega je potrebno jačati pravni kadrovski potencijal.
Govoreći o odnosu tužilaštava i Glavne službe za reviziju, on je rekao da je u prethodnom periodu veliki broj revizorskih izvještaja dostavljan tužilaštvima, ali da sa njihove strane dolaze ocjene da postojeći format revizorskih izvještaja nije dovoljno adekvatan za njihovo dalje postupanje.
“Često se taj teret ponovo vraća na Glavnu službu iako ona nema mandat da ocjenjuje da li je u nekom slučaju učinjeno krivično djelo”, istakao je Šnjegota, navodeći da revizorski izvještaj može biti dobar izvor informacija organima gonjenja.
Prema njegovom mišljenju, ovo pitanje moguće je rješavati jedino sistemskim pristupom institucija.
Govoreći o reviziji javnih preduzeća, Šnjegota je naglasio da ona spada u domen posebnih revizija koje se rade od slučaja do slučaja, ali da od izmjena Zakona o reviziji javnog sektora očekuje da se riješi to pitanje.
“Spremni smo da podržimo tu ideju u kapacitetu koji imamo, ali sama procedura ulaska u svaku reviziju nije pitanje naše odluke”, rekao je Šnjegota.
On je ukazao i na očigledne pritiske kojima je Glavna služba izložena, koji su dijelom politički, medijski, a dijelom dolaze i iz nevladinog sektora.
Predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Srpske Velimir Sakan rekao je da se putem Strategije može doći do novih zakonskih rješenja, s obzirom na uočene nedostatke u primjeni postojećih.
On je ukazao na slabu zastupljenost revizije javnih preduzeća, kao i revizije učinka.
“Cilj nam je da se novim zakonskim rješenjima Glavna služba ojača, da se ispune njeni zadaci kako bismo došli do podataka koji će biti ključni i za dalju analizu stanja u javnim preduzećima”, istakao je Sakan.
On je ukazao i na član 24 Zakona o reviziji javnog sektora koji Glavnoj službi daje mogućnost da, kada prilikom same revizije dođe do određenih saznanja, da informacije tužilaštvima, ali da to do sada nije rađeno, što se mora decidnije riješiti novim zakonskim propisima.
Sakan je najavio da će izmjene Zakona o reviziji javnog sektora biti do kraja godine u Narodnoj skupštini i da će se stručnom raspravom o Nacrtu strategije definisati i zakonska rješenja koja neće ostavljati dilemu u pogledu nadležnosti.
“U svakom slučaju, kada dođe do revizije i do određenih saznanja koja ukazuju na kršenje propisa, mora da se nastavi dalje procesuiranje i da se dođe do odgovornih, inače su izvještaji Glavne službe zbirni dokumenti koje niko dalje ne razmatra”, naglasio je Sakan.
On očekuje da će se to postići u novom zakonskom rješenju s obzirom na iskustva iz zemalja okruženja.
Glavni specijalni tužilac Miodrag Bajić smatra da revizorski izvještaji nisu dobar izvor za postupanje tužilaštava, jer su preobimni i potrebno ih je dugo proučavati.
“Potrebna su nam duga vještačenja i vrlo često utvrdimo da nema elemenata krivičnog djela”, rekao je Bajić.
Prema njegovom mišljenju, metodologija rada revizora se ne treba mijenjati, ali oni moraju da dostave podatke kada postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo. Srna
