Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31

    Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

    5. Decembra 2025. — 13:05

    Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

    4. Decembra 2025. — 16:24
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Hrvatska u EU ulazi bez ijednog zaštićenog proizvoda

Hrvatska u EU ulazi bez ijednog zaštićenog proizvoda

adminadmin5. Maja 2013. — 05:20Nema komentara5 minuta čitanja

eu, hrvatskaZAGREB,  Prema nedavnom istraživanju koje je provela agencija GfK, za najveći broj hrvatskih građana kulen i Bajadera najpoznatiji su hrvatski proizvodi. Većina ispitanika te bi dvije gastronomske delicije najradije poklonila strancima kao nešto „tipično” hrvatsko. Na trećem je mjestu Vegeta, pa kravata, domaće vino i maslinovo ulje, licitarsko srce, rakija, pršut i paški sir.
Zanimljivo je da izbor „tipičnog” hrvatskog proizvoda zavisi najviše o regionalnoj pripadnosti građana, pa tako polovina Slavonaca tipičnim hrvatskim proizvodom smatra kulen, Zagrepčani Bajaderu i licitarsko srce, stanovnici sjeverne Hrvatske Vegetu, Ličani preferiraju vino i pršut, a Istrani i Dalmatinci, naravno – maslinovo ulje.
Iako se Hrvatska može podičiti velikim brojem svojih autohtonih brendova kao malo koja zemlja u Evropi, treba znati da je RH prije ulaska u Evropsku uniju zaštitila samo 12 svojih autohtonih prehrambenih proizvoda. Međutim, ta vrsta zaštite vrijedi samo na domaćem – hrvatskom tržištu, piše Glas Slavonije.
Istu proceduru svi ti proizvodi tek trebaju proći u EU, gdje mogu dobiti oznake izvornosti, geografskog porijekla ili tradicionalnog ugleda. Ali do toga je još dug i mukotrpan put i nije isključeno da se dogode i druga neugodna iznenađenja kao dva nedavna s prošekom i istarskim teranom. Mnogi, u Hrvatskoj  strahuju kako bi ih mogli preduhitriti drugi i oteti i ono što smatraju isključivo svojim, poput kulena, pršuta, čvaraka i sličnog.
Naime, osim baranjskog kulena zaštićenu oznaku geografskog porijekla danas u Hrvatskoj imaju još samo virovitička paprika, dalmatinski, drniški te krčki pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana te poljički soparnik. Oznaku izvornosti na rnivou Hrvatske nose ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, ogulinski kiseli kupus, varaždinsko zelje i istarski pršut.
Hrvatska je dosad zaštitila i 23 jaka alkoholna pića i vina. Među njima su poznati dingač i plešivica te rakije – poput travarice i loze. Zasad, međutim, nije zaštićeno ni jedno tradicionalno hrvatsko jelo, kao što su slavonski čobanac, dalmatinski brudet, zagorski štrukli ili međimurska gibanica.
U Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske  kažu da je taj proces složen i dugotrajan, a u EU, čiji članovi postaju za nepuna dva mjeseca, procesi zaštite pojedinih proizvoda traju i do pet godina. Dakle, sve ono što će se zaštiti na nivou Unije biće bolje brendirano na tržištu od 500 miliona potrošača. S obzirom na to da takvi proizvodi pripadaju višim cjenovnim razredima a na tržištu EU raste potražnja za autohtonim proizvodima posebne kvalitete, jasno je što to može značiti u prihodovnom smislu. Slovenija je,  u tri kategorije zaštitila 16 proizvoda i jela, Italija čak 251, a Francuska i Španija dvjestotinjak.
I dok Francuzi imaju šampanjac, Italijani parmezan, Slovenci teran, Španci paelju i još 200-tinjak proizvoda sa zaštićenom oznakom porijekla, Hrvatska nema, zapravo, ni jedan. Jer ta procedura nije završena ni sa slavonskim kulenom ili njegovom sekom, ni s paškim sirom, ni s dalmatinskim pršutom. Četiri proizvoda imaju priznatu tek izvornost – to su istarski pršut, cresko ekstra djevičansko maslinovo ulje, ogulinski kiseli kupus i varaždinsko zelje.
Osam ih ima priznato porijeklo – baranjski kulen, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krumpir, zagorski puran, poljički soparnik i virovitička paprika. Ali prava bitka za priznavanje tek slijedi s ulaskom u EU. I to sve zbog toga što su u Hrvatskoj bili lijeni i nepripremljeni za ono što ih čeka.
U  posljednjih deset godina nastala je prava eksplozija različitih festivala, manifestacija autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, gdje svaka regija pokušava nametnuti svoju autohtonu gastroponudu. Kako je rastao interes potrošača, tako je rastao interes proizvođača da dokažu i zaštite svoj proizvod, kao izvorni, jedinstveni.
Tada nastaju problemi. Prosječni hrvatski potrošač, kupujući razne poljoprivredne ili prehrambene proizvode u svom omiljenom supermarketu, na policama nalazi različite proizvode obilježene različitim marketinškim oznakama. Upravo velika raznolikost marketinških oznaka dodatno zbunjuje, ne samo kupce nego i hrvatske proizvođače hrane.
Marketinške oznake su oznake kvalitete ili oznake porijekla, koje se donose na temelju internih pravila nadležnih institucija ili pravnih osoba koje dodjeljuju oznake. Ta interna pravila mogu se mijenjati, a vlasnici oznaka ne moraju informisati kupce o njihovim izmjenama. U većini slučajeva na hrvatskom su tržištu nacionalne oznake, ali ima i internacionalnih oznaka namijenjenih hrvatskom tržištu.
Proizvođači hrane često su u zabludi jer očekuju da s dobivanjem neke marketinške oznake imaju i pravnu zaštitu svoga proizvoda. No sve one ne pružaju pravnu zaštitu, poput oznake izvornosti, oznake geografskog porijekla ili oznake tradicionalnog ugleda, koje su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede Hrvatske.
S ulaskom u EU ništa dramatično neće se promijeniti što se tiče hrvatskih autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Svi hrvatski zakonski okviri u proizvodnji hrane usklađeni su i identični onima u zemljama EU. Novi zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju dodatno valorizira i potiče autohtone proizvode, odnosno tradicionalne pasmine i proizvodnju.
Ali, nažalost,  problemi Hrvatske ostaju i dalje otvoreni. Hrvatska i dalje ostaje taoc svoje neuređene proizvodno-trgovačko-marketinške vizije. Danas, recimo, ima nekoliko verzija „autohtonog proizvoda”, pri čemu različiti trgovački lanci, prepoznajući svoj interes, nude „svoju izvornost”. S ulaskom u EU stvari će se dodatno zakomplikovati ako Hrvatska ne zaštiti svoje nacionalno prepoznatljive autohtone poljoprivredne proizvode. Zbog toga se ne treba čuditi ako se jednog dana na tržištu pojave  norveški čvarci ili kiparski kulen.   Glas Slavonije

evropska unija hrvatska hrvatski proizvodi vazno zasticeni proizvodi
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakZašto oružari više ne protestuju?
Sljedeći članak Ovo je stečajni upravnik u 10 firmi

Povezani članci

Svijet 02 minute čitanja

Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

Capital teme 02 minute čitanja

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:2002 minute čitanja

Smatramo da je to previše, ocijenio Trivić

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

5. Decembra 2025. — 13:05

Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

4. Decembra 2025. — 16:24

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.