BANJALUKA/SARAJEVO, Između 14.000 i 15.000 završenih stanova u našoj zemlji je prazno, jer nema ko da ih kupi.
To je potvrđeno iz Asocijacije građevinarstva i industrije građevinskih materijala BiH, u kojoj kažu da se stambene jedinice u našoj državi još grade, ali ne u onoj količini kao prije dolaska krize.
“Ostaje nejasno kome će ti stambeni objekti biti prodati, kad imamo 14.000 do 15.000 neprodatih”, kažu u ovoj asocijaciji.
Šaban Kadirić, predsjednik Sindikata građevinarstva BiH, takođe je potvrdio da je u gotovo svakom gradu primjetno da stanovi zjape prazni.
“Neprodatih stanova imate i u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Banjaluci, Mostaru i tako dalje”, naglašava Kadirić.
Pritom on dodaje da je cijena stambenog prostora pala između 10 i 15 odsto, ali uprkos tome kupaca nema.
“Kupovna moć je na takvom nivou da ljudi ne mogu da kupuju stanove. Opšta ekonomska situacija je teška i građani nemaju mogućnost da izdvoje novac ni da se prehrane, a tu su i ostali troškovi, poput liječenja i slično. Kako u takvoj atmosferi kupiti i stan”, pita Kadirić.
Pesimističnim podacima raspolažu i u Sindikatu građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS, gdje takođe ocjenjuju da brojni stanovi još čekaju svoje stanare.
“Na tržištu je dosta stanova koji su davno sagrađeni, ali ih prodavci nemaju kome prodati pošto nema potražnje”, ističu u Sindikatu građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS.
Banjalučanka Jelena S. i njen muž već godinama “nišane” stan u svom gradu, ali ne uspijevaju da pronađu rješenje. Ovaj mladi bračni par ima izvore prihoda, ali ne i sigurnost.
“Oboje radimo i mogli bismo već sutra da se kreditno zadužimo i na taj način riješimo svoje stambeno pitanje. Ali, kako je sve u ovoj zemlji ‘od danas do sutra’, nikada ne znate da li ćete da ostanete bez posla. Zbog toga ne smijemo da rizikujemo”, žali se ova Banjalučanka.
Investitori pokušavaju da manjim stanovima privuku kupce, ali im ni to rješenje nije donijelo procvat poslovanja.
Prosječan stan, koji je izgrađen prošle godine, imao je površinu od 50,48 metara kvadratnih, a samo četiri godine ranije građene su stambene jedinice koje su bile komfornije za više od pet kvadrata.
Manja kvadratura, u kombinaciji sa krizom, snizila je i cijene, ali nije povećala prodaju stanova. Nezavisne novine
