BEOGRAD, Sa stopom nezaposlenosti od skoro 25 odsto, Srbija spada medju evropske države sa najviše nezaposlenih.
Tokom 2012. godine u prosjeku su svakodnevno posao gubila 43 radnika. Nacionalna služba za zapošljavanja i ministarstvo rada očekuju da će na javnim konkursima ove godine posao pronaći 70 hiljada građana. Ekonomisti, s druge strane, poručuju da je jedini lijek za nezposlenost, privredni rast.
Među korisnicima usluga nacionalne službe za zapošljavanje nema optmizma. Većina anketiranih nezadovoljna je onim što se nudi i tvrde da pomoć ne stiže niotkuda.
“Zovem se Nada Milanović, imam 25 godina i bankarski sam službenik u JU banci i Alfa banci. Na SIZ-u mi se nudi posao optičara prodavača, radnika u veterinarskoj stanici, i pica majstora, što je vrlo neadkvatno”.
“Proglašena sam tehnološkim viškom, i još tri i po godine imam do penzije. Poručeno mi je da čekam.”
Upravo će žrtve tranzciije, oni koji su ostali bez posla i godinama ne mogu da se snađu, dobiti prioritet u zapošljavanju u ovogodišnjem programu nacionalne službe za zapošljavanje i ministarstva za rad. Posebni programe namijenjeni su osobama sa invaliditetom kao i pripadnicima romske zajednice.
“Radi se o 11 javnih konkursa, to su konkursi za samozapošljavanje, za javne radove, otvaranje novih radnih mjesta, sticanje praktičnih znanja i stručne prakse i obuku na zahtjev poslodavca”, kaže Dragana Konakov Radovanović iz Nacionalne službe za zapošljavanje.
Iz budžeta, za različite podsticaje za zapošljavanje, država izdvaja 3 milijarde dinara, a u nacionalnoj službi očekuju da će i ove godine, kao i u 2012, zaposliti oko 70 hiljada gradjana. Prema procjenama stručnjaka, taj broj radnih mjesta možda će i biti otvoren, ali će na drugoj strani biti izgubljeno dvostruko više, jer podsticaji za otvaranje novih radnih mjesta nisu pravo rješenje za nezaposlenost.
“Rješenje mora da bude smanjenje nameta na rad, i opšte poreske reforme, to je jedini način da podstaknete zapošljavanje, jer će kapital tada ići ka proizvodnji”, kaže Saša Radulović, ekonomista.
Radulović smatra da strukturne reforme nisu ni započete, i kao pogrešnu vidi odluku vlade da poveća PDV u vrijeme krize, kada je potrošnja pala.
Prema proocenama ekonomista, za otvaranje novih radnih mjesta, neophodan nam je godišnji privredni rast od 4 odsto, a za ovu godinu predvidjen je rast od najviše 2 procenta. Stručnjaci upozoravaju vladu i da ne odustaje od ekonomskih reformi, koje zahtijevaju štednju i odricanja. B 92
