BANJALUKA, Tužilaštva i MUP RS treba više pažnje da posvete revizorskim izvještajima i uopšte komuniciranje između Glavne službe za reviziju i institucija, prvenstveno Tužilaštva, treba unaprijediti, ocijenio je u intervjuu za “Nezavisne” Duško Šnjegota, glavni revizor RS.
“Uputio sam dopis svim tim institucijama i moguće je da dođe do određenog sastanka i razgovora na tu temu, upravo s namjerom da na neki način odgonetnemo da li se naše informacije koriste ili ne koriste i da li se koriste na pravi način”, rekao je Šnjegota.
Kakvo je stanje u javnim finansijama RS?
ŠNJEGOTA: Kada je riječ o upravljanju javnim sredstvima i sistemu upravljanja javnim sredstvima, generalno stanje se poboljšava iz godine u godinu. To ne znači da su stvari idealne i da ih ne možemo dalje popravljati, ali isto tako ne treba miješati trend poboljšanja sa pogoršanjem stanja u javnim finansijama, što je pitanje koje izlazi iz mandata Glavne službe za reviziju.
U kojem smislu pogoršanje u javnim finansijama?
ŠNJEGOTA: Generalna ocjena jeste da je mnogo više potreba nego što ih je realno moguće isfinansirati u jednom datom trenutku. To nije samo pitanje koje se može pripisati pojedinačnim institucijama bez obzira ko su one. To je jedan sistemski problem s kojim se susreću i mnogo jače ekonomije nego naše.
Često čujemo da niste nezavisni u svom radu, posebno nakon što je Boško Čeko napustio funkciju glavnog revizora RS?
ŠNJEGOTA: Sklon sam da vjerujem da je to pitanje nedovoljne analitičnosti kada se posmatra određeni period. Nedavno smo mogli čuti u tom smislu određene kritike, pri čemu se nije uzelo cijelo stanje i govorilo se samo o nekolicini pozitivnih izvještaja koje sam ja potpisao u svom mandatu, ali istovremeno u tome se nije govorilo o drugim izvještajima koje sam potpisao, a koji nisu pozitivni. Institucije za koje sam potpisao pozitivne izvještaje i prethodnih godina su bile pozitivne.
Da li Tužilaštvo i MUP više pažnje treba da posvete revizorskim izvještajima?
ŠNJEGOTA: Mislim da i tu komunikaciju između nas i, prije svega, Tužilaštva treba i moguće je unaprijediti. Uputio sam dopis svim tim institucijama i moguće je da će doći do određenog sastanka i razgovora na tu temu upravo sa namjerom da na neki način, možda, odgonetnemo da li se naše informacije koriste ili ne koriste ili da li se koriste na pravi način.
U Tužilaštvu kažu da je problem što revizori ne žele da se pojave na sudu. Da li to znači da revizor ne stoji iza svoga izvještaja?
ŠNJEGOTA: Ne. Revizori i ja, kao glavni revizor, stojimo iza svojih izvještaja i tu nema nikakve dileme. Dok sam ja ovdje nikada niko naše revizore nije ni zvao da učestvuju u bilo kakvim postupcima. Postavlja se pitanje u kojem svojstvu bi se revizor pojavio na sudu, jer on ne može da bude svjedok ni jedne ni druge strane, a nije ni sudski vještak koji je kao strana prepoznat u zakonu.
Šaljete li revizorske izvještaje u Tužilaštvo?
ŠNJEGOTA: Do sada je bila praksa da šaljemo samo negativne, ali naši izvještaji su svi javni i nalaze se na sajtu. Dostavljanje izvještaja prema Tužilaštvu ni na koji način nije uređeno, prema tome, gledajući iz ugla revizije, pozitivno revizorsko mišljenje nikako ne amnestira rukovodioca neke institucije u smislu da je on dozvolio činjenje nekih prekršaja ili krivičnih djela. Znači pozitivan izvještaj ne znači da takvih djela tamo nema niti, sa druge strane, negativan izvještaj znači da ih tamo ima i u tom segmentu leži značajan problem. Kada mi dostavimo negativan izvještaj automatski se smatra da je neko učinio krivično djelo. Mislim da je vrijeme da se sjedne i razgovara o tome na jedan otvoren način. Može li biti konkretnija informacija ako se u tekstu ukaže na konkretne postupke javnih nabavki?
Da li je potrebno mijenjati Zakon o javnim nabavkama?
ŠNJEGOTA: Lično mislim da treba i on često otežava funkcionisanje institucija i često dovodi do neracionalnijeg ponašanja. To nije poruka da nam zakon ne treba, ali mora se napraviti prohodnim za institucije koje zbog određenih proceduralnih razloga ne povećavaju troškove.
Zbog čega Glavna služba za reviziju ne kontroliše javna preduzeća?
ŠNJEGOTA: Glavna služba za reviziju nikada nije radila revizije javnih preduzeća u vidu obaveznih revizija kao što to radi sa korisnicima budžeta RS. Sve skupa kada pogledate, od 2000. godine takvih revizija bilo je oko deset, ne više od 15. Prvi put su te revizije rađene po nalogu OHR-a. To su revizije koje se rade od slučaja do slučaja i za koju vam za svaku posebnu reviziju, bilo da je riječ o javnim preduzećima, javnim ustanovama ili neko ko nije, u svaku takvu reviziju se ide po nalogu Odbora za reviziju NS RS.
Imate li mandat da samoinicijativno “uđete” u neko javno preduzeće?
ŠNJEGOTA: Mi možemo predložiti.
Zašto ne predložite?
ŠNJEGOTA: Ko kaže da nećemo za narednu godinu. Nisam bio u poziciji da predložim nijedan plan i ovaj plan koji sprovodim je plan koji je utvrđen prije moga dolaska.
Znači, Vaš plan rada za narednu godinu podrazumijevaće reviziju javnih preduzeća?
ŠNJEGOTA: Ja sam sklon tome, mada mislim da će se to desiti prije utvrđivanja plana za narednu godinu. Ako se to ne desi, predložiću za narednu godinu. Do sada nije bio nijedan zvaničan zahtjev za revizijom javnih preduzeća i one su podložne komercijalnoj reviziji i, koliko znam, te velika preduzeća to rade.
Da, ali postavlja se pitanje kvaliteta te revizije.
ŠNJEGOTA: Bilo bi neozbiljno da tvrdim da su dobre ili loše. Ako ih već ignorišemo, a čini mi se da da, onda javnosti treba ponuditi zašto te revizije nisu dale odgovarajući učinak kada je riječ o finansijskim izvještajima.
Percepcija javnosti je da u tim javnim preduzećima ima najviše nepravilnosti…
ŠNJEGOTA: Pogrešna je percepcija javnosti šta mi treba da radimo. Kao jeres se doživljava kada Glavna služba za reviziju potpiše pozitivan izvještaj. Kakav mi imamo problem ovdje? Da li težimo tome da budemo što bolji ili što gori? Da li bismo se hvalili s tim kada bismo bili u situaciji da damo sve negativne izvještaje. Primarna uloga Glavne službe za reviziju je da podstiče razvoj sistema i unapređenje sistema upravljanja finansijskog sistema. Naš zadatak nije istraživanje niti procesuiranje krivičnih ili prekršajnih djela. Nezavisne novine
