BANJALUKA, Pad standarda i kupovne moći uticali su da građani sve manje troše novac, naročito kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama. Zbog toga u posljednje vrijeme pravu ekspanziju na tržištu RS i BiH doživljavaju privatne robne marke velikih trgovačkih lanaca, koje su značajno jeftinije od brendiranih proizvoda. CAPITAL je istraživao ko na tržištu RS ima najveći broj robnih marki, te da li su ti jeftini trgovački brendovi kvalitetni kao i ostali prozvodi.
Neke od najpopularnijih robnih marki koje imaju visoko učešće u prodaji na tržištu Republike Srpske i sve češće se mogu vidjeti u korpama potrošača su „Premia“, „365“, „Lumpi“, „M-Mercator“, „Balea“, „K plus“ … a riječ je o osnovnim prehrambenim proizvodima i kozmetičkim preparatima.
U RS nema preciznih podataka koliki udio robne marke imaju u ukupnoj prodaji, ali je osjetno povećana potražnja ovih proizvoda prvenstveno zbog recesije koja je zahvatila našu zemlju. Na evropskom tržištu privatne robne marke su popularne već duže vrijeme i imaju visoko učešće u prodaji, oko 30 odsto, a kod nas su postale popularne kada su počele da ih razvijaju veliki trgovci poput „Delhaize Grupe“, „Mercatora“, „Konzuma“, „DM-a“…
Mercator ima znatno više brendova od Delhaize
Osluškujući potrebe kupaca počeli su povećavati asortiman pod sopstvenim brendovima, pa tako „Delhaize“ sada ima oko 800 „vlastitih“ proizvoda, a Mercator 1.000.
Artikle „Mercator“ trgovačke 
marke proizvodi više od sto domaćih i stranih proizvođača, a u ponudi su prehrambeni, neprehrambeni proizvodi i hemija. Najprodavanije vrste proizvoda iz asortimana Mercator trgovačke marke su mlijeko, ulje, brašno, jaja, te dječija kozmetika i kućna hemija, što potvrđuje sve manju platežnu moć stanovništva u RS. Zbog toga su za cjenovno najosjetljivije kupce razvili posebnu liniju pod nazivom “Bonus plus”, koja obuhvata osnovne prehrambene proizvode.
„Strateška orjentacija i prioritet pri pronalasku dobavljača za našu trgovačku marku je angažovanje domaćih proizvođača: ‘Mlijekoprodukt’, ‘Vitaminka’, ‘Violeta’, ‘SHP Celex’, ‘Koka Produkt’, ‘Mira Prijedor’, ‘Perutnina Ptuj BH’, ‘Pak Centar’, ‘Belif’, ‘Kolmix’, ‘Weltplast’, ‘Krajina Klas’, ‘Agragold'…“, kažu za CAPITAL u službi za odnose s javnošću „Mercator centra“ Banjaluka, te naglašavaju da kupci njihovih proizvoda dobijaju isti kvalitet i identičan ukus po znatno nižoj cijeni u odnosu na brendirani, a to potvrđuje sve veća potražnja za njihovim robnim markama.
Belgijska čokolada, grčko ulje…
Hiljade kupaca svakoga dana pazari jeftine proizvode trgovačkih marki („Premia“, „365“, „Bio“…) i u „Tempo“ i „Maxi“ marketima, a učešće u prodaji ovih robnih marki je 10-40 odsto u zavisnosti od kategorije.
Na izradi proizvoda pod vlastitim imenom grupacija „Delhaize“ sarađuje sa 17 domaćih proizvođača mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja… a učešće domaćih proizvođača u prodaji njihove robne marke iznosi 35 odsto.
„Zahvaljujući razmjeni robnih marki između 11 zemalja u kojima ‘Delhaize Grupa’ posluje pružamo priliku potrošačima da probaju i priušte sebi po pristupačnim cijenama belgijanske čokolade ili pivo, maslinovo ulje iz Grčke, sladolede, kompote i ostale proizvode“, kaže za CAPITAL menadžer za odnose s javnošću „Delhaize BH“ Dijana Milanković Kusturić.
U ovim trgovačkim lancima su saglasni da suština nije samo u tome da se postigne povoljnija cijena, već da građani RS kupujući njihove robne marke dobiju proizvode koji će po kvalitetu biti u rangu sa vodećim nacionalnim brendovima.
Kvalitetno a jeftino?
Iako se zbog povećanja prodaje stiče utisak da raste povjerenje kupaca u trgovačke marke, ipak postoje podjeljena mišljenja treba li ovakvu robu kupovati ili ne. Između ostalog, najčešće pitanje koje se nameće potrošačima je i kako je moguće da proizvod pod nazivom trgovačkog lanca, čak i do 50 odsto nižim cijenama, može biti jednako kvalitetan kao i brendiran ?!
U Pokretu za zaštitu potrošača RS kažu da je provjera kvaliteta proizvoda upakovanih u trgovačku marku i poređenje sa kvalitetom brendiranih proizvoda posao inspekcijskih organa.
Prema njihovim saznanjima, do sada nisu zabilježene nepravilnosti u proizvodima trgovačkih marki, te naglašavaju kako bi inspektori trebali redovno da kontrolišu zdravstveno – higijensku ispravnost ove, ali i ostale hrane koja se nalazi na policama u Republici Srpskoj.
“Zalažemo se da na tržištu postoje jeftinije robne marke, ali i da se zadrži određen kvalitet. Do značajnih razlika u cijeni pojedinih proizvoda prvenstveno dolazi zbog toga što trgovci neku robu kupuju u rasutom stanju, po značajno nižoj cijeni, prepakuju je i daju joj svoje nazive. Dužni su da stoje iza kvaliteta i vrše redovne analaize, jer na kraju krajeva za takav proizvod stavljaju u zalog svoje ime i reputaciju“, kaže generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović, te poručuje kako je vrijeme najbolji pokazatelj da li će veliki trgovački lanci i dalje moći da zadrže konkuretne cijene i zadovoljavajući stepen kvaliteta.
Osnovni razlozi niskih cijena trgovačkih marki
Zbog boljeg razumijevanja tržišta robnih marki važno je napomenuti nekoliko osnovnih razloga zbog kojih su robne marke jeftinije od brendiranih proizvoda. Jednim dijelom to je zbog toga što poznati proizvođači troše velike iznose na reklamiranje svojih proizvoda, ambalažu, transport, pozicioniranje proizvoda u trgovinama… dok trgovački lanci ove preduslove imaju već unaprijed obezbjeđene, a pozitivnu reklamu dobijaju samim kvalitetom proizvoda. Ovakav vid saradnje je veoma značajan i za domaće proizvođače, koji proizvode i pakuju robu za trgovačke lance, jer unaprijed znaju da će sva proizvedena roba biti plasirana na tržište. Proizvodi se po narudžbi, pa se zbog toga smanjuje nagomilavanje robe i nemogućnost plasiranja kupcima. Trgovcima mogućnost da prodaju robu po nižim cijenama povećava promet, a s druge strane proizvođačima se otvaraju nove poslovne mogućnosti da uposle svoje pogone.
novinar CAPITAL-a: Jelena Despotović
