NOVI SAD, Zelene je boje, ima nutritivne karakteristike mesa, koristi se kao dodatak za hljeb i peciva, a nastalo je – od tikve.
Stručnjaci novosadskog Instituta za prehrambene tehnologije, u saradnji sa stručnjacima kompanije “Pan union oil”, prvi u svijetu uspjeli su da naprave brašno od tikve, odnosno, od ostatka tikvinog sjemena koji se dobija poslije cijeđenja ulja.
Put do ovog rezultata, međutim, nije bio kratak i jednostavan. Branislav Panić, vlasnik “Pan union oila”, priča da je sve počelo kada je probao “pogaču”, odnosno nusproizvod kod cijeđenja ulja sjemena tikve “golice”, koja se koristila kao stočna hrana. Pomislio je da bi “pogača” mogla da se koristi i u druge svrhe. Onda su počela istraživanja na Institutu za prehrambene tehnologije u Novom Sadu.
– Uradili smo, relativno brzo, sva ispitivanja i analize i utvrdili smo kako je “pogača” u stvari jako poželjna kao dodatak ljudskoj ishrani, jer ima izuzetne nutritivne vrijednosti, kojima dobrim dijelom nadmašuje meso – objašnjava Jasna Mastilović, naučni savjetnik Instituta. – Praktično, pogača od iscjeđenog sjemena tikve sadrži mnogo toga, što savremenom čovjeku nedostaje u ishrani. Upravo zbog toga, odlučili smo da pokušamo da je “upakujemo” u proizvod koji se svakodnevno koristi. Opredijelili smo se da napravimo specifično brašno, koje će se dodavati hljebnom brašnu. Eksperimentima smo došli do toga da je najbolje da se, u “redovno” brašno, doda 20 odsto našeg brašna, i da tada kriška hljeba dobija karakteristike ukusnog sendviča, sa šunkom, puterom, pa i salatom.
Ovaj posao uspješno je završen, a kasnije istraživanje pokazalo je da su Novosađani jedini u svijetu, koji su došli na takvu ideju.
– Dosta sarađujemo sa partnerima iz Austrije, koja je centar proizvodnje tikava i ulja od tikve – priča Panić. – Kada smo im rekli šta smo uradili, oni su se iznenadili, pošto nikada nisu čuli za takav pokušaj. Kasnije smo pretraživali sve izvore, i pokazalo se da smo zaista jedini, i samim tim, brašno smo patentirali. Očekujemo da se uskoro nađe i u slobodnoj prodaji, a već sada ga mnogi pekari, proizvođači tjestenina, pa i keksa i vafla, traže, pošto zaista ima veoma dobre osobine, i popravlja njihove proizvode.
Proteina kao u mesu
Interesantno je da, kod prerade sjemena tikve, samo jedna trećina količine “odlazi” u ulje, a dvije trećine su “pogača”, odnosno, naša sirovina – objašnjava Mastilovićeva.
– Samo brašno, inače, sadrži 60 odsto proteina, 10 odsto ulja, i nešto malo šećera, vlage i vlakana, tako da ga, kada se govori o cijeni, ne treba porediti sa brašnom od pšenice, već proizvodima kojima se hljeb obogaćuje, kao što je meso. Naše brašno, međutim, ima dvostruko više proteina od mesa, a cijena mu je i do četiri puta niža. Novosti