SARAJEVO – Entitetske vlade izgubile su u posljednjih nekoliko godina više od 200 miliona maraka zbog toga što Centralna banka BiH nema zakonsko uporište za bilo kakve finansijske intervencije na domaćem tržištu.
Tvrdi to makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, navodeći paradoksalnu situaciju da CB BiH može ulagati novac u kupovinu inostranih, ali ne i domaćih obveznica.
Stoga se, kako je istakao, postavlja pitanje kome ili čijim interesima služi ova finansijska institucija.
– Svi bi trebalo da se zapitaju da li Centralna banka BiH služi za razvoj naše ili drugih ekonomija – naglasio je Hadžić.
Kako bi finansirale svoje budžetske rashode, objašnjava Hadžić, vlasti u BiH imaju potrebu da se na finansijskom tržištu snalaze kako da dođu do novca. Emituju obveznice, ali se i zadužuju kod komercijalnih banaka kojima je u posljednjih šest godina plaćeno više od 290 miliona maraka na ime kamata.
Kada se podvuče crta, RS i FBiH na ovaj način godišnje gube ogroman novac koji je mogao biti iskorišćen za neke od velikih infrastrukturnih projekata.
S druge strane, od 10 milijardi maraka, koliko iznose devizne rezerve BiH, čak 95 odsto ovog novca nalazi se van granica zemlje. U trezoru Centralne banke je tek simbolična svota novca, negdje oko 200 miliona. Ostatak, čak 7,3 milijarde, uložen je u inostrane vrijednosne papire, a 2,5 milijardi je deponovano na račune evropskih banaka.
– Ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali možemo sumnjati i pretpostaviti da ove inostrane banke, na čijim računima su deponovane naše devizne rezerve, ovaj novac plasiraju na finansijskom tržištu BiH, i to po visokim kamatnim stopama. Ispada da mi posuđujemo naš novac. To je paradoks – kaže Hadžić.
Prema zvaničnim podacima za 2017. godinu, prinos CB BiH od uloženih sredstava u inostranstvu iznosio je svega 12 miliona maraka.
Kada je osnivana ona je trebalo da stabilizuje finansijsko tržište u BiH, zaustavi inflaciju i uvede red na monetarnom tržištu. Kako bi se to i postiglo uspostavljen je jedan od najrigidnijih monetarnih sistema, koji i danas funkcioniše, a koji zabranjuje bilo kakve finansijske intervencije ove ustanove na domaćem tržištu.
– Posao CB BiH se sveo samo na održavanje stabilnosti naše valute, što je opet dovelo do toga da imamo jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u svijetu. Mi, u stvari, nemamo Centralnu banku, već valutni odbor, a pitanje je i koliko je konvertibilna marka uopšte i konvertibilna – tvrdi Hadžić.
Iz CB BiH, pak, ističu da još nije došlo vrijeme za promjene, te da će i u narednom periodu nastaviti da rade po modelu valutnog odbora jer je on garant monetarne stabilnosti BiH.
Kako su pojasnili, u neizvjesnom okruženju i sve većim izvorima nestabilnosti u zemlji i inostranstvu bilo bi pogubno ući u bilo kakve izmjene postojećeg Zakona o CB BiH, pa i u one “kozmetičke” koje bi joj omogućile da na finansijskom tržištu investira u domaće vrijednosne papire.
– Ulaganje deviznih rezervi dozvoljeno je u dužničke papire vlada i centralnih banaka odabranih zemalja evrozone, i to onih sa suverenim kreditnim rejtingom. Kreditni rizik domaćih emitenata je u špelukativnoj zoni i sa stanovišta bilo koje centralne banke, a posebno one koja garantuje punu likvidnost domaće valute deviznim rezervama, ulaganje u ove papire je suviše rizično – naglasili su iz CB BiH.
Biće kako odluči MMF
Da do izmjena postojećih zakonskih propisa neće doći u nekoj bliskoj budućnosti potvrdili su za “Glas Srpske” i izvori iz CB BiH, naglašavajući da niko iz rukovodne strukture ove institucije u stvari nema hrabrosti da predloži neke izmjene zakona.
– Zemlja je u dugu, a treba imati u vidu i da se u BiH ništa ne može uraditi bez prećutnog odobrenja MMF-a i drugih međunarodnih institucija. Biće kako oni odluče – naveli su naši izvori, dodajući da onda ne treba da čudi stav pojedinih ekonomskih analitičara koji Centralnu banku BiH nazivaju mjenjačnicom. Glas Srpske
