BANJALUKA – Vijest da će se institucije BiH uključiti u rješavanje problema oko 5.500 štediša nekadašnje Ljubljanske banke obradovala je vlasnike stare devizne štednje, kojima Slovenija odbija da isplati novac uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava. 
Savjet ministara BiH zadužio je na posljednjoj sjednici ministarstva spoljnih poslova, pravde, te ljudskih prava i izbjeglica BiH da se uključe u definisanje modela za pružanje pravne pomoći štedišama iz BiH koji su prisiljeni da svoje pravo na isplatu novca traže putem slovenačkih pravnih lijekova, pa čak i eventualnim ponovnim pokretanjem procesa pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Ovu odluku Savjet ministara donio je nakon što je Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio Rezoluciju o zatvaranju supervizije nad provođenjem presude “Ališić i drugi” u dijelu koji se odnosi na Sloveniju, iako je BiH pokrenula debatu o preuranjenosti ove odluke, kojom je utvrđeno da je Slovenija uspostavila efikasan mehanizam za izvršenje navedene presude.
BiH smatra da je ostalo neriješeno pitanje isplate novca štedišama koji su svoja potraživanja prema Ljubljanskoj banci predstavili na jedinstvenom računu građana, ali ih nisu upotrijebili u procesu privatizacije.
Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH Amila Omersoftić pozdravila je odluku Savjeta ministara istakavši da štediše nisu u mogućnosti da se same bore sa Slovenijom koja uporno odbija da im isplati novac.
– Nakon što je donesena rezolucija i nakon što je Ustavni sud Slovenije odbacio da u meritumu razmatra žalbe dvoje naših štediša zatražili smo sredinom aprila stručnu pomoć Savjeta ministara. Očekujemo da nas pozovu da bismo definisali pravne modele đelovanja prema Sloveniji – rekla je Omersoftićeva. Pojasnila je da Slovenija odbija da isplati novac osobama čiji su štedni ulozi u Ljubljanskoj banci evidentirani na jedinstvenim računima građana, takozvanim sertifikatima. Takvih vlasnika stare devizne štednje u slovenačkoj banci bilo je 6.476.
– FBiH je 1997. godine izvršila konverziju potraživanja štediša od Ljubljanske banke i štedišama dala vrijednosni papir odnosno sertifikat. Tim građanima je bilo omogućeno da u procesu privatizacije otkupe stanove ili kupe akcije preduzeća. Ustavni sud BiH je 2001. godine presudio da je to protiv Ustava i evropske konvencije tako da više od 5.500 štediša tu priliku nije iskoristilo i njihovi sertifikati su ostali bezvrijedni – pojasnila je ona.
Dodala je da je evropskom presudom u slučaju “Ališić i drugi” utvrđeno da Slovenija mora isplatiti i štednju vlasnicima koji nisu iskoristili privatizacijsko pravo.
– Po tom osnovu BiH je 2006. godine donijela zakon i vratila novac vlasnicima štednje u BiH, a Slovenija ne da novac štedišama Ljubljanske banke po tom osnovu – rekla je ona.
Verifikacija
Rok za verifikaciju stare devizne štednje istekao je 31. decembra prošle godine, a Omersoftićeva ističe da veliki broj štediša nije podnio zahtjev za isplatu novca.
– Zakon u BiH predviđa da lica koja propuste rok za verifikaciju svoje pravo mogu dokazivati pred sudovima ali u Sloveniji to nije slučaj. Ostaje otvoreno pitanje kako će ti ljudi riješiti svoja prava – rekla je Omersoftićeva. Glas Srpske
