Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Četiri banke u BiH imaju centrale u oba enititeta: Prednost bolji tržišni plasman, ali uz duple troškove

Četiri banke u BiH imaju centrale u oba enititeta: Prednost bolji tržišni plasman, ali uz duple troškove

Dragana EremijaDragana Eremija17. Marta 2018. — 07:001 komentar6 minuta čitanja
SARAJEVO, U BiH trenutno posluje 20 banka, od tog broja 16 ih je u FBiH i četiri u Republici Srpskoj. Međutim, na listi Centralne banke BiH nalaze se četiri banke više u RS-u, odnosno 24 u BiH, a razlog za to je što neke od njih imaju centrale u oba entiteta. 

To znači, kako su nam rekli iz jedne od njih, bolji tržišni plasman, ali i duple troškove.
Centralu i u FBiH i u Republici Srpskoj imaju Addiko bank, NLB banka i UniCredit Bank, dok iz Sberbank ističu da se u njihovom slučaju ne radi o dvije centrale nego o dvije odvojene administrativne jedinice.

“Kako se BiH sastoji od dva entiteta, zakonodavstvo (agencija za bankarstvo FBiH i RS) koje regulira bankarske operacije nije na državnom, već na entitetskom nivou. Zbog toga globalni Sberbank brend u BiH posluje pod dvije odvojene administrativne jedinice, Sberbank BH d.d. Sarajevo i Sberbank a.d. Banja Luka”, kazala nam je Linda Michalech, voditeljica odjela za korporativne komunikacije Sberbank Europe.

Dodaje da mnoge međunarodne bankarske grupacije u BiH imaju zasebne banke u oba entiteta, tako da to nije ništa neobično te da se, poslujući na ovaj način, Sberbank nastoji fokusirati na stvarne potrebe svojih klijenata.

“Naša zajednička centrala je u Beču, Sberbank Europe koja povezuje i reguliše poslovanje svih članica Sberbank grupacije u Evropi. Obje banke, Sberbank BH i Sberbank BL nude slične proizvode i dijele iste korporativne vrijednosti u skladu sa standardima Sberbank grupacije. Takođe, imamo i jedan zajednički proizvod koji je jedinstven na tržištu, Sberbank platna Pika Kartica”, rekla je Michalech.

Addiko brend je na bh. tržištu prisutan manje od dvije godine, a na tržište je ušao kupovinom dvije banke u paketu koje pokrivaju dva entitetska tržišta.

Uvažavajući sve njegove prednosti i nedostatke, zadržali su taj koncept s obzirom na to da bi im, ističu, bilo kakav drugi model, odnosno promjena organizacionog koncepta bila dodatna aktivnost u izuzetno zahtjevnom procesu restrukturiranja banke.

Prednost ovog modela je, tvrde, kvalitetnije pokrivanje tržišta, jače lokalno prisustvo i uvažavanje svih lokalnih specifičnosti koje su prisutne na tržištu.

“Ako to posmatramo s te strane, onda je ovo značajna konkurentska prednost koja nam omogućava bolji tržišni plasman. Glavni nedostatak ovog modela su troškovi, odnosno dupliranje određenih funkcija, aktivnosti i troškova. Kako je jedan od osnovnih principa djelovanja Addiko banke ‘Šest zemalja – jedna banka’, ni ovaj se nedostatak ne čini nepremostivim. Naime, na nivou BiH, ali i na nivou regiona, nastojimo, poštujući i uvažavajući zakonsku i drugu regulativu, djelovati usklađeno, koliko god je to moguće. Iako nismo jedina banka koja primjenjuje ovaj model, ostvarili smo značajan napredak u praktičnoj primjeni matričnog modela organizacije unutar postojećeg zakonskog okvira, a koji omogućava korištenje sinergijskih efekata grupacije, a samim tim i značajnu optimizaciju troškova”, kazao nam je Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija Addiko banke.

Ističe da je to najjednostavnije objasniti na praktičnom primjeru.

“Većina drugih banaka razvija različita marketinška rješenja za svaku zemlju pojedinačno, što znatno povećava troškove. Mi idemo grupnim pristupom i grupnom koordinacijom, što podrazumijeva identična rješenja za identične proizvode napravljene na jednom mjestu za korištenje u svim zemljama u kojima djelujemo. U stvarnosti to znači manje troškove razvoja marketinških rješenja, bržu reakciju na potrebe tržišta, ali i kvalitetniju mogućnost učenja kroz primjere i iskustva s drugih tržišta. Slično je, recimo, i s karticama. Na nivou grupacije imamo zajednički procesni centar koji obrađuje sve kartične transakcije. Lociran je u zemlji u kojoj u tom segmentu imamo najviše iskustva i najveći potencijal na tržištu. Istovremeno je i izgled kartica u svim bankama ujednačen”, navodi Jildizlar.

Ovu praksu uspostavljaju gdje god je to moguće i nastoje iskoristiti prednosti ovog modela koji je, tvrdi Jildizlar, dosta efikasniji za manja tržišta, poput onih u BiH i regionu.

“Ono što je izazov kod ovog načina funkcionisanja je da je relativna nepoznanica za tržište, čak i za regulatora, pa se vrlo često susrećemo sa situacijama u kojima moramo pojašnjavati neke u svijetu uobičajene stvari i obrazlagati razloge zbog kojih ih primjenjujemo. Na kraju, bitno je samo da ispoštujemo sve lokalne propise i uskladimo naš model poslovanja s njima”, rekao nam je Jidizlar.

Međutim, to, priznaje, znači i duplanje određenih troškova.

“Uprkos tome, naša iskustva su više pozitivna nego negativna. Troškove smo, zahvaljujući prvenstveno pristupu matrične organizacije, optimizirali i doveli do prihvatljivog nivoa. Mogli bismo ih još optimizirati, ali to podrazumijeva i unaprjeđenje zakonskih rješenja i njihovo prilagođavanje modernim trendovima”, zaključio je Jildizlar.

Iz NLB Banke, koja ima centrale u Sarajevu i Banjoj Luci, ističu da od 2016. godine obje banke na tržištu BiH posluju pod jedinstvenim brandom – NLB Banka koji su uveli u sve banke članice grupe. I na taj način, tvrde, nastoje pokazati svoju usmjerenost prema harmonizaciji cjelokupne NLB Grupe.

“NLB Grupa je na bankarsko tržište BiH ušla 2001. godine stjecanjem kapitalskog udjela u Commercebank d.d. Sarajevo i VB Bank a.d. Banja Luka. U narednih nekoliko godina NLB d.d. je stekla i vlasnički udio u tadašnjoj Razvojnoj banci JIE a.d. Banja Luka i Tuzlanskoj banci d.d.Tuzla. Poslije toga, došao je period konsolidacije s ciljem poslovanja samo jedne banke članice NLB Grupe na pojedinačnom tržištu, zbog čega smo spojili dvije banke u RS i također dvije banke u FBiH”, rekla nam je Mojca Strojan iz NLB Grupe.

 Tvrdi da je razvoj NLB Grupe uvijek bio usmjeren prema harmonizaciji i uvođenju jedinstvenih standarda poslovanja u svim članicama, ujednačavanju procesa, ponude usluga, kao i ispunjavanju zahtjeva regulatora u državi u kojoj posluju članice NLB Grupe.

“Bez obzira na broj banaka preko kojih je naša bankarska grupa prisutna na tržištu, ona mora ispunjavati regulativu svakog entiteta BiH gdje banka posluje i zato bi jedinstven regulatorni okvir znatno olakšao i finansijski optimizirao poslovanje, što je posebno značajno u vrijeme kada su kamatni prihodi u bankama pod pritiskom zbog općeg stanja na finansijskim tržištima”, ističe Strojan.

S druge strane, Raiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina je dioničarsko društvo osnovano u FBiH sa sjedištem u FBiH, ali posluje na teritoriji cijele države. Ističu da zakon to ne stimulira.

 “Prema Zakonu o privrednim društvima FBiH, sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava i u navedenom pogledu zakon ne stimulira postojanje više registrovanih sjedišta društva. Društvo može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica te niže organizacione dijelove u kojima obavlja svoje djelatnosti (agencije, šalteri i slično). Treba imati na umu da kompanija koja posluje na teritoriji cijele države, bez obzira na to u kojem entitetu je registrovana, u svakom slučaju mora ispoštovati regulativu države, oba bh. entitieta i Brčko distrikta BiH. Navedeno također podrazumijeva da banka, kao društvo koje posluje na teritoriji cijele BiH, izmiruje poreske obaveze u oba entiteta, kao i u Brčko distriktu”, kazao nam je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.  Klix.ba
banke bih centralna banka bih Emir Jildizlar fbih Karlheinz Dobnigg Linda Michalech Mojca Strojan republika srpska
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakDelegacija Abhazije posjatila kompaniju “Boksit”
Sljedeći članak U blokadi više od 16.500 preduzeća sa dugom od 586 miliona evra

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

1 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Veza 17. Marta 2018. 09:54

    Marketing Addiko banke je za svaku pohvalu, al zato imaju druge nedostatke u Addiko banci u Celincu sefica filijale ima zavrsenu samo trgovacku skolu.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.