TOKIO, Na azijskim berzama su u petak cijene akcija oštro pale, najviše u Kini, što je posljedica novog potresa na Wall Streetu i rasta prinosa na obveznice, pa ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital u valutama, kao što su švajcarska i japanska.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 2,3 %, zaronivši na najniži nivo u dva mjeseca.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks potonuo gotovo 3 %, dok su cijene akcija u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 0,7 i 4,9 %.
S današnjim padom većim od 4 %, kineski indeksi ušli su, kao i Dow Jones i S&P 500 na Wall Streetu, u područje korekcije, 10 i više odsto ispod svog prethodnog najvišeg nivoa.
Azijski MSCI indeks, koji se još krajem januata kretao na najvišim nivoima u istoriji, pao je jutros šesti dan zaredom, pa je u cijeloj ovoj nedjelji na gubitku oko 7,7 %.
Japanski Nikkei skliznuo je od početka nedjelje gotovo 9 %, a i na ostalim azijskim berzama bilježe veliki nedjeljni gubici.
Loše raspoloženje na tržištima posljedica je jučerašnjeg pada najvažnijih indeksa na Wall Streetu za otprilike 4 odsto, što je već drugi takav oštar pad ove nedjelje.
“Faza korekcije na tržištima akcija mogla bi potrajati u celom februau, a možda se protegne i na mart. Rast dugoročnih prinosa na američke obveznice trebao bi se zaustaviti kako bi se zaustavila i korekcija na tržištu akcija”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u fondu Sumitomo Mitsui Asset Management.
Posljednji put na Wall Streetu je S&P 500 indeks bio u fazi korekcije u januaru 2016. godine, kada je zaronio 13,3 % ispod svog prethodnog najvišeg nivoa, što je tada bila posledica oštrog pada cijena nafte.
Sada su korekciju izazvali podaci s američkog tržišta rada, objavljeni prošlog petka, koji su pokazali da zaposlenost, ali i plate snažno rastu.
A to bi moglo podstaći potrošnju i inflaciju. Tim više što bi inflaciju mogla podstaći i pojačana budžetska potrošnja u SAD-u, kako bi se finansirali svi planovi predsjednika Donalda Trumpa.
“Povećanje fiskalne potrošnje u SAD-u moglo bi izazvati ubrzanje rasta inflacije i pregrejavanje ekonomije. To dovodi do rasta prinosa, što podstiče pad cena akcija”, kaže Yoshimasa Maruyama, ekonomista u kompaniji SMBC Nikko Securities.
Najviši prinosi u četiri godine
Stoga se ulagači plaše da će američka centralna banka, kako bi spriječila preveliki rast inflacije, ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa. Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.
Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice dostigao 2,884 %, približivši se najvišem nivou od početka 2014. godine.
A viši prinosi štete akcijama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući deo sredstava iz akcija i kupiti obveznice.
Akcije su godinama bile za ulaganje znatno privlačnije od obveznica, s obzirom na niske prinose obveznica, no sada viši prinosi povećavaju konkurentnost obveznica.
Tako je četvrtak bio još jedan dan oštrih oscilacija cijena akcija na Wall Streetu, uključujući ponedjeljak kada je S&P 500 indeks zabeležio najveći dnevni pad u više od šest godina, veći od 4 %.
Nakon oštrog pada prošlog petka i ponedjeljka, u utorak i srijedu tržište je nešto manje osciliralo, pa su se ulagači ponadali da je tržište dotaklo dno.
Međutim, oštar pad cijena akcija u četvrtak pokazuje da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vrijeme.
“Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavci pokušavaju da shvate kakav će biti dalji smer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje”, kaže Jonathan Corpina, partner u kompaniji Meridian Equity Partners.
Očekivana korekcija
Korekcija cijena akcija se dugo očekivala, s obzirom da su cijene akcija godinama rasle gotov bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne nivoe.
Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do evrozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.
S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dostizanja rekordnih nivoa precjenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svijetu da ove godine ukinu podsticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta akcija.
Oštar pad indeksa i slabljenje sklonosti ulagača prema riziku pritiskaju i cijene nafte. Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros 1 %, na 60,55 dolara, blizu najnižeg nivoa u sedam nedjelja, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,75 %, na 64,30 dolara.
Ulagači traže sigurnija utočišta
A na valutnim tržištima dolar je oslabio, dok su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanska i švajcarska valuta.
Zbog toga je jutros kurs dolara skliznuo na 108,90 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 109,30 jena. Od početka nedelje na gubitku je oko 1,5 %.
No, američka valuta blago je ojačala u odnosu na evropsku, pa se cijena evra jutros kreće oko 1,2260 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,2275 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 90,24 boda, nakon što je juče dostigao 90,56 bodova, najviši nivo u dve nedelje. Hina
