BANJALUKA, SARAJEVO – U sjenci problema u vezi s izvozom voća i povrća za Hrvatsku, koji je kulminirao prošlog ljeta, BiH je paralelno imala i velike probleme u vezi s plasmanom vina na susjedno tržište zbog pojedinih propisa donesenih u Hrvatskoj, a koji su, prema mnogima, ništa drugo do necarinska barijera kojom su komšije zaštitile domaće proizvođače.
Kako nam je rečeno iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, problemi su krenuli sa početkom prošle godine kada su proizvođači vina iz BiH obavijestili bh. institucije o otežanom stavljanju u promet vina na tržište Hrvatske s oznakom geografskog porijekla te oznakom kvaliteta vina, kao što je “vrhunsko” i “kvalitetno”.
“Manifestovani su kroz obavezu naših vinara koji izvoze da mijenjaju oznake koje stoje na etiketama vina. Otežano stavljanje u promet vina nastalo je i kao rezultat primjene novih pravila o vršenju kontrole vina u rinfuzi i pretpakovinama porijeklom iz trećih zemalja, a koja stavljaju na raspolaganje poljoprivrednom inspektoru i ovlaštenom kontrolnom organu neuobičajeno dug period u kojem se uzorci za analizu i rezultati analize vina iz uvoza trebaju uzeti i dostaviti licu koje se bavi prometom vina, a što je uslov za svaku dalju aktivnost s uvezenim vinima”, kažu u resornom ministrarstvu.
Od tada je uslijedio i niz aktivnosti kako bi se prijavljeni problemi riješili, a kako hrvatska strana nije bila zainteresovana za to, BiH je o svemu obavijestila Evropsku komisiju, što su uradile i ostale zemlje u regionu koje su se suočile s istim problemom.
Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH poručili su kako će, iako trgovina vinom nije prekidana, nastaviti da se zalaže za rješenje ovog problema.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu kako hrvatska strana zagovara da se na uvezenim proizvodima ne može pisati na hrvatskom jeziku, jer se navodno njihovi potrošači dovode u zabludu da je u pitanju domaći proizvod.
“Zbog toga smo preko Odbora Evropske komisije tražili tumačenja gdje smo kazali da je jedan od tri jezika u BiH i hrvatski te da se takav proizvod ne može vraćati jer smo napisali na jednom od svojih jezika”, kažu u Komori.
Zoran Obren Vukoje, predsjednik Udruženja vinogradara i vinara Istočne Hercegovine i vlasnik vinarije “Vukoje” iz Trebinja, kaže kako on nije imao problema s izvozom, ali da jeste nekoliko vinarija iz Mostara, koje su povlačile vino i mijenjale etikete. Prema njemu, problem bi se lako riješio reciprocitetom.
“Tražim samo da ono što oni rade nama mi vratimo njima istom mjerom. Oni pet puta izvoze više vina u BiH, a trude se da ga iz zemalja u okruženju uđe što manje u njihovu državu”, kazao nam je on.
Sa druge strane, Hrvatska je bez problema prošle godine uvozila vino u BiH, što pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Do kraja novembra u BiH su izvezli vino vrijedno 7,7 miliona maraka, dok je sa druge strane BiH, i pored barijera, uspjela da izveze u Hrvatsku vina u iznosu od 1,95 miliona KM.
Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede ranije su, odgovarajući na optužbe Makedonije, koja je najavila kontramjere, poručili kako nikome nisu zabranili uvoz vina, već da su izjednačili postupke kako za domaće proizvođače, tako i za sve ostale.
“Jednakim tretmanom svih vina pri stavljanju u promet postiže se kontrola kvaliteta, uređuje tržište i štite interesi potrošača”, poručili su tada oni. Nezavisne novine
