– Kvalitetom institucija BiH zaostaje za nizom drugih zemalja jugoistočne Evrope
– Nekvalitetni zajmovi akutni problem u nekim bankama u južnom i istočnom dijelu Evrope
– Države često traže pomoć MMF-a kad im nestane novca
SARAJEVO – Donošenje zakona kojim bi se povećale akcize na gorivo u BiH važno je kako bi se „otkočila“ velika sredstva EBRD-a, i ostalih finansijera. Ova sredstva bi pomogla u razvijanju infrastrukture BiH, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju privrednog rasta, rekao je u intervjuu za poslovni portal CAPITAL.ba zamjenik direktora MMF-a za Evropu Jerg Dekresin.
On je istakao da nisu tačne ocjene analitičara da je glavni cilj reformi koje ova institucija traži da obezbijedi vraćanje kredita ističući da je program sa BiH usredsređen uglavnom na postizanje jačeg rasta i veće potrošnje na infrastrukturu.
Kazao je i da je BiH postigla izvjestan napredak u samom početku procesa tranzicije kada je korupcija i pravosuđe u pitanju, međutim, trenutno ona zaostaje za drugim državama u jugoistočnoj Evropi.
CAPITAL: Vlasti u BiH mjesecima ne mogu da se dogovore oko povećanja akciza na gorivo. Da li je MMF spreman da napravi određene ustupke kako bi aranžman bio nastavljen, odnosno postoji li mogućnost da doznači drugu tranšu kredita ukoliko do povećanja akciza ne dođe?
DEKRESIN: Ne želim davati bilo kakve izjave koje su povezane sa samim programom, obzirom da je delegacija MMF-a zadužena za BiH trenutno u BiH i da će završiti svoj rad 22.novembra i da će gospodin Ilahi dati detaljne odgovore na sva vaša pitanja. Međutim, dozvolite mi da pojasnim zašto mi insistiramo na povećanju akciza. Razlog tome jeste da će ova povećanja poreskih prihoda otključati velika sredstva EBRD-a i drugih finansijera za javne investicije u BiH. Ove investicije će otvoriti veliki broj radnih mjesta i podstaknuti rast, što je upravo ono što programa vlasti sa MMF-om ima za cilj da postigne u BiH.
CAPITAL: Ocjene nekih ekonomskih analitičara su da MMF ne zanima ekonomski rast, već naplata kredita koje su odobrili i da zbog toga insistiraju na određenim reformama. Kako to komentarištete?
DEKRESIN: To jednostavno nije istina. Prvi cilj svakog programa koji podržava MMF jeste osigurati snažan, inkluzivan i održiv ekonomski rast. Naš program uvijek teži da zaštiti najugroženije grupe stanovništva. Nažalost, često se dešava da se države obrate MMF-u za pomoć tek onda kad im nestane novca. Jednostavnom analogijom rečeno, onda kada dosegnu limit na kreditnoj kartici. Onog trena kad više nema novca na kreditnoj kartici, onda je neizbježno da dođe do izvjesnog smanjenja potrošnje. Međutim, mi pokušavamo da izbjegnemo velike rezove u potrošnji za što postoji nekoliko načina na koji mi to radimo. Prvo, mjestu mi pozajmljujemo državi novac kako bi ona mogla funkcionisati i kako se ne bi zaduživala na tržištu. Drugo, mi insistiramo na tome da se provode ekonomske reforme koje će generisati rast i nove prihode. I treće, naši programi obično podrazumijevaju restruktuiranje dug odgovarajuće države kako bi smanjili otplate prema kreditorima. Na sreću, BiH nema fiskalnih problema. Naš program u ovom slučaju je u potpunosti usredsređen na postizanje jačeg rasta, uključujući i kroz preusmjeravanje javne potrošnje na infrastrukturu.
CAPITAL: Koliko je efikasno pravosuđe bitno za ekonomski razvoj zemlje i šta je pokazao izvještaj MMF-a kada je u pitanju ova oblast? Koliki je politički otpor reformama u pravosuđu, gdje je on najprisutniji?
DEKRESIN: Snažne institucije i efikasno pravosuđe su preduslovi za snažan ekonomski rast. Snažne institucije i isto tako zdravo pravosuđe omogućavaju ljudima da dobiju povrat na svoja ulaganja. Zdravo pravosuđe je od ključnog značaja za poslovne transakcije od kojih se većina zasniva na ugovorima. Najveća prepreka boljem sistemu pravosuđa jeste veće prisustvo nejednakosti u zaradama i prilikama koje imaju građani. Ovo često vodi ka favoriziranju nekih, klientalizmu i korupciji.
CAPITAL: Koji su vaši pokazatelji kada je u pitanju borba protiv korupcije i pravosuđe u BiH, jer govorite o važnosti dobrog funkcionisanja pravosuđa kako bi se na pravi način borilo protiv korupcije. Šta BiH treba da uradi da bi bilo bolje?
DEKRESIN: BiH je postigla izvjesni napredak u samom početku procesa tranzicije. Međutim, trenutno ona zaostaje za nizom drugih država istočne Evrope, a posebno onima koje su bile uspješne u pridruživanju EU.
CAPITAL: Koje su to zemlje ostvarile najveći napredak?
DEKRESIN: Jedna država koja je postigla izuzetno dobar uspjeh je Estonija. Estonija je veoma rano, u procesu tranzicije provela izuzetno duboku reformu Ustava i javne uprave. Estonija je takođe provela ispravne ekonomske politike, uključujući i privatizaciju kao i otvaranje svoje privrede ka domaćim i starnim investitorima što je rezultiralo da veliki broj njenih građana stekne vlasništvo nad državnim resursima. Na taj način, Estonija je izbjegla poplavu oligarha koji mogu ometati reformske procese. Estonija je, takođe, i te kako, veliki naglasak stavila na transparentnost i odgovornost, što je omogućilo građanima da insistiraju da traže od vlade čvršće, snažnije institucije.
CAPITAL: U Vašem izvještaju pominjete posebno Srbiju i BiH, i prema grafikonu koji ste pokazali čini se da je situacija loša i da reforme u BiH i Srbiji sporo napreduju.
DEKRESIN: Postoje različiti parametri koji sugerišu da su ekonomski resursi i mogućnosti, uključujući pristup obrazovanju, odnosno zdravstvenoj zaštiti, manje ravnomjerno raspoređeni u BiH i Srbiji, u odnosu na Estoniju. Takođe, pokazatelji koji govore o transparentnosti i odgovornosti nisu toliko dobri kao u slučaju Estonije. Kvalitet javne uprave nije se toliko unaprijedio.
CAPITAL: Jedan od zaključaka MMF-a kada je u pitanju BiH da je uprkos epizodičnim poboljšanjima, rad sudstva u BiH i dalje slab. Zbog čega je to tako?
DEKRESIN: U BiH se reforme teško provode. Postoje, naravno, izvjesni istorijski razlozi za to. Ratovi su stvorili atmosferu u kojoj postoji manje međusobnog povjerenja. To otežava proces postizanja dogovora u pogledu reformi koje bi omogućavale bolje upravljanje i bolji rad pravosuđa. Međutim, to se može prevladati i upravo program koji BiH provodi, a koji podržava MMF, uključuje niz reformi koje mogu pomoći da se ovakva situacija poboljša.
CAPITAL: Kakve su prognoze MMF-a za privredni rast u Evropi u ovoj i idućoj godini i koji su najveći rizici koji bi mogli ugroziti očekivani rast?
DEKRESIN: Rast se ubrzava u Evropi, od rasta koji je bio na nivou od 1,7 posto u protekloj godini, ove godine se očekuje da će dostići nivo od 2,4 posto. Takođe, 2017.godine je prva godina u kojoj sve evropske zemlje bilježe rast. Kratkoročno gledano, rizici u pogleda rasta su u pozitivnoj sferi, uključujući višu stopu rasta od očekivane. Međutim, gledano u srednjem roku, zabrinuti smo u pogledu pritisaka za većim protekcionizmom u različitim dijelovima svijeta. Takođe, postoje izvjesni geopolititički rizici, i rizici koji bi mogli optimizam na finansijskim tržištima pretvoriti u pesimizam.
CAPITAL: Kad govorite o geopolitičkim i protekcijskim rizicima, koliko se to može primijeniti u slučaju zemalja u regionu koje još čekaju na ulazak u EU?
DEKRESIN: Kada je riječ o ovim rizicima, ovaj region nije ono što nam prvo pada na pamet.
CAPITAL: Koliki problem zemljama u kojima je MMF prisutan predstavljaju nekvalitetni krediti. Gdje je taj problem najizraženiji?
DEKRESIN: Problem je prisutan i značajan, ali se lagano smanjuje. Odnosno polako se smanjuje, a osim toga kreatori politika trebaju predlagati mjere koje će olakšati rješavanje ovog problema putem prodaje i reprograma nekvalitetnih zajmova. Nekvalitetni zajmovi predstavljaju akutni problem u izvjesnim bankama u južnom i istočnom dijelu Evrope.
CAPITAL: Još jedan s MMF-a su izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH. Međutim, na predloženo zakonsko rješenje vlasti u RS imaju primjedbe, jer se njime predviđa prenos nadležnosti sa RS na BiH. Kako to komentarišete?
DEKRESIN: Da ponovim, trenutno je u vašoj državi Misija MMF-a koja radi na tim pitanjima. Misija bi trebala završiti svoj rad 22. novembra i šef Misije gospodin Ilahi će Vam odgovoriti na sva pitanja.
CAPITAL: Marina Čigoja